Od 22. januara 2009. godine Alibegova džamija je zajedno sa haremom na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Nalazi se u dijelu grada Žepča zvanom Trzna pa je tako dobila još jedan naziv, Trzanska džamija i ujedno je druga potkupolna džamija u gradu. Slovi za najstariji vjerski objekat na prostoru općine Žepče.
Njena gradnja, kako kaže legenda, povezana je s banjalučkom Ferhadijom. Kaže se da je Alibegova džamija njena mlađa sestra, za dvije trećine manja. Kroz povijest je tri puta mijenjala svoje ruho, svaki puta bivajući oku sve ljepša. Kako predaje kažu izgrađena je u XVII stoljeću od izvjesnog Ali-bega, kao želja da njegovi hajrati ostanu pričati o njemu poslije smrti.
Kako bi se džamija našla na listi nacionalnih spomenika bilo je neophdno da poprimi isti oblik kakav je imala i ranije. Tako je poseban kamen za izgradnju dopremljen iz kamenoloma Hreša kod Sarajeva. Kamen je oblikovan klesanjem i rezanjem i kao takav je umetan u zidove. Debljina zidova iznosi 1m.
Vanjski gabariti glavnog kubusa džamije su 12×12 metara, dok je dubina predulaza tri metra, a krasi je munara visoka 27 metara. Posebna karakteristika džamije jesu vrata rađena od tri vrste drveta: hrasta, lipe i oraha, a izradio ih je lokalni stolar Drago Barbara.
Porodični obrt Hajdar-art iz Zavidovića bio je zadužen za ukrašavanje džamije rezbarijama jedinstvenog izgleda. Minberu ili mjesto sa kojeg efendija drži hutbu/govor tokom džume i bajrama napravila je, od drveta, firma Fajić iz Mostara koja je bila zadužena za cjelokupnu izgradnju.
Nalazi se na lokaciji: N 44°25'27ʺ E 18°02'11ʺ na nadmorskoj visini od 287 metara.
